Imunitet organizma- što je, i zašto nam je bitan?

Kako ga stičemo i održavamo?

Imunitet je sustav zaštite našeg tijela od štetnih vanjskih utjecaja.

Netko samo ponekad, a netko češće zapadne u stanje slabog imuniteta.

Imunitet organizma nas čuva od oboljenja pa podizanjem imuniteta podižemo i vjerojatnost da ostanemo zdravi.

Imunološki sustav razvio je složenu mrežu provjera i ravnoteža koju se može nazvati urođenim i stečenim imunitetom.

Poveznice imunološkog sustava uključene u urođeni imunitet odgovaraju slično na sve strane tvari, a prepoznavanje antigena ne razlikuje se od osobe do osobe.

Detoksikacija organizma je prvi korak k imunitetu, za više informacija kliknite OVDIJE.

Kao što mu ime i kaže, urođeni imunitet se dobiva rođenjem, imunološki sustav novorođenčeta nije još došao u dodir s vanjskim svijetom niti započeo razvoj svojih “memorijskih dosjea”.

Imunološki sustav uči odgovarati na svaki novi antigen s kojim se susreće.

Stečeni imunitet je, prema tome, posebnost za antigene s kojima osoba dolazi u dodir tijekom života. Glavna osobina  imunosti je sposobnost učenja, prilagodbe i pamćenja.

Adaptivni imunitet organizma– možemo reć da se stječe na dva načina, i to:

-Prirodno -tj.uspostavlja se u slučajnom kontaktu s zarazom

-Umjetno -odnosno  namjernim intervencijama  u organizam- cjepljenjem

Imunološki sustav nosi zapis ili sjećanje na svaki antigen koji osoba susretne, bez obzira je li to kroz pluća (disanjem), crijeva (prehranom) ili putem kože.

Urođena i stečena imunost nisu međusobno nezavisne. Sve se bazira oko tri glavna principa: prepoznavanja, pokretanja  i  napada.

Imunološki sustav i sluznice

Imunološki sustav štiti nas od napada štetnih tvari i bakterija, virusa te drugih mikroorganizama.

Imunološki sustav mora biti posebno aktivan tamo gdje postoje velike mogućnosti prodora mikroorganizama i virusa.

Koža, koja je prilično nepropusna, ima velik kontakt s vanjskim svijetom jer se njezina površina sastoji od mrtvih stanica, a izlučuje i masnoću u obliku loja.

Zbog te propusnosti, velike površine i položaja, dišni i probavni sustav vrlo su izloženi, stoga su respiratorne i probavne infekcije također česte, ali uglavnom blaže, o čemu vodi računa naš imunološki sustav.

Sluznica nosa također si pomaže stvaranjem sluzi i dlačicama koje su svojevrsna prepreka, a sluznice donjih dišnih putova pomažu refleksom kašlja. Osim toga, sluznica dišnih putova također ima opsežan limfni sustav s imunološkim stanicama koje se aktiviraju po potrebi.

Probavni sustav

Probavni sustav ima važnu ulogu u ravnoteži imunološkog sustava. Zbog velike površine kontakt s vanjskim okruženjem je velik, kroz crijeva prolazi sve što progutamo, a osim hrane i tekućina to mogu biti i opasne tvari te mikroorganizmi poput bakterija, parazita, gljivica i virusa.

Naš probavni sustav sadrži veliku većinu svih imunoloških stanica, limfnih folikula i protutijela koji zajedno čine naš imunološki sustav, što ukazuje na to koliko je probavni sustav važan u obrani tijela.

Kada imunološki sustav napadne vlastite stanice, možemo oboljeti od autoimunih bolesti. Stanice crijevnoga imunološkog sustava mogu putem krvi i limfe putovati i u druge organe – poput dišnog sustava, mokraćnog sustava i reproduktivnih organa – te mogu utjecati na imunološke procese u njima.

Suradnja imunološkog sustava i dobrih bakterija smanjuje mogućnost razmnožavanja štetnih organizama.

Kod rođenja, novorođenče nema gotovo nikakve bakterije u probavnom sustavu; preuzima ih od majke i iz okoline. Dakle, svatko od nas ima gotovo jedinstvenu “kolekciju” od više stotina vrsta bakterija u crijevima,  težina može biti veća od 1 kilograma. Raspodjela tih bakterija utječe na razvoj imunološkog sustava i na njegovu funkciju.

Dobre mliječno kiselinske bakterije

Kada uzimamo antibiotike, oni ubijaju i dobre i loše bakterije, ali ne djeluju na gljivice, što može prouzročiti gljivične infekcije i rast loših bakterija. Crijevni mikrobi također su važni za sazrijevanje i funkcioniranje imunološkog sustava.

Brojna istraživanja pokazala su važnost ravnoteže crijevnih bakterija i njihovu važnost u rad probave, dobivanje hranjivih tvari i stjecanje imuniteta.

Crijevne bakterije i njihova  neravnoteža povezana sa stanjima poput sindroma iritabilnog crijeva, upalne bolesti crijeva, celiakije, pa čak i dijabetesa tipa 2, pretilosti i alergija. Najnovija istraživanja također pokazuju da bi neke vrste dobrih bakterija mliječne kiseline, zajedno s promjenama prehrane, mogle imati potencijal u liječenju depresije.

Dugotrajno oslabljen imunitet okidač je za pojavu ozbiljnijih bolesti.

Suvremeni ubrzani način života, neredovita prehrana, nedovoljno kretanje te izostanak odmora rezultiraju slabljenjem imuniteta.

Poticanjem zdravih životnih navika i pažljivim odabirom proizvoda, dodataka prehrani Forever living producta koji imaju dovoljan broj znanstvenih dokaza danas možemo doprinijeti obrambenim snagama organizma te poticanjem mehanizama stečene imunosti smanjiti rizik od ponavljanih infekcija, kako kod djece tako i kod odraslih.

Za podizanje imuniteta, i očuvanju zdravlja preporučujem Vam proizvode -dodatae prehrani Forever Living Producta: https://www.foreverliving.hr/?id=888672

Zimi naše tijelo troši više energije da bi se zagrijalo, što ga čini manje otpornim na infekcije. Pretjerivanje u drugim aktivnostima bez unosa dovoljno kalorija, minerala i vitamina, stvaramo odlićne uvijete da nas bolest nadjača.

Za više informacija slobodno me kontaktirajte!

Svidio Vam se članak: Imunitet organizma?

Podijelite ga s prijatelima.