Intolerancija na hranu je vrlo aktualna tema oko koje ljudi često imaju različita mišljenja i stavove.

Intolerancija je smanjena sposobnost probavljanja hrane ili nekih komponenti iz hrane, popraćena raznim neugodnim simptomima.

Intolerancija  predstavlja zakašnjelu patološku reakciju u kojoj imunološki sustav prepoznaje karakteristične proteine određene namirnice kao stranu tvar te proizvodi povišenu količinu IgG antitijela.

Događa se kada tijelo prepoznaje određenu hranu koju jedemo kao “štetnu”, iako je možda riječ o sasvim zdravoj namirnici.

– intolerancija  je stanje preosetljivosti na sastojke hrane i/ili pića koja nastaje tokom povećanog i produženog unosa određenih namirnica.

Intolerancija se često miješa sa alergijom na hranu, jer su oba stanja propraćena sličnim simptomima.

Ipak, razlika postoji!

Alergija na hranu je odgovor imuniteta, a intolerancija odgovor digestivnog sustava.

Alergija uključuje simptome poput oticanja, kihanja, svrbeža i slično. U toj reakciji sudjeluje imunološki sustav, a najčešće alergije su na mlijeko, jaja, ribu, plodove mora, soju, orašaste plodove.

Smatra se da 20% populacije ima intolerancije na hranu, ali ih je vrlo teško prepoznati i detektirati.

Uzroci intolerancije

Kada je rieč o uzrocima, oni ovise od samog okidača, ali ono što se smatra za generalni uzrok intolerancije su nedostatak probavnih enzima ili hipersenzibilnoist na određene kemikalije.

Uzrok probavnih tegoba nerjetko je probiotski deficit

Prije nego što za lošu probavu okrivite intoleranciju, razmislite o tome koliko vodite računa o svom probavnom sustavu, jer je velika mogućnost da se uzrok problema krije upravo tu.

Poremećaji crevne flore, mikrobioma crijeva uzrokovane nebalansiranošću bakterija koje je čine može se manifestovati baš kao i intolerancija na namirnice – probavnim tegobama, nadutošću, bolom i lošom probavom općenito.

Upravo nedovoljan unos dobrih bakterija kroz prehranu može biti glavni krivac vaših probavnih problema.

Da li unosite probiotike?

Već nakon 10 dana redovnog konzumiranja uspešno regulira probavu, smanjuje osećaj nepotpunog pražnjenja, pa i sprečava nadutost i bol u trbuhu.

Osim toga, čak iako utvrdite da je intolerancija na hranu vaš problem – simptomi se mogu ublažiti pa i riješiti u cijelosti a sustav organa za probavu brže dovesti u red uz redovnu i pravilnu konzumaciju probiotika.

————————————————-

Najčešće poznate intolerancije na hranu  su:

1. intolerancija na gluten
2. intolerancija na laktozu
3. intolerancija na histamin
4. intolerancija na alkohol
5. intolerancija na sulfite, aditive iz hrane ili neke druge kemijske komponente
6. intolerancija FODMAP namirnica (često kod upalnih bolesti crijeva, sindroma iritabilnog crijeva)
   Intolerancija nije alergološka reakcija u kojoj sudjeluje imunološki sustav, pa simptomi uglavnom ne mogu biti značajno opasni.

1. GLUTEN ILI PŠENICA
   Intolerancija na pšenicu ili gluten koji se nalazi u pšenici, ječmu i raži nije isto što i alergija na gluten, odnosno celijakija. Simptomi intolerancije na gluten su nadutost, dijareja, bolovi u trbuhu, dermatološki simptomi, umor, ”foggy brain”.Intolerancija je često povezana s povećanom propusnosti crijeva, disbalansom u crijevnoj mikroflori i sindromom iritabilnog kolona.
2. LAKTOZA
   Mliječni proizvodi sadrže laktozu u većoj ili manjoj količini. Primjerice, mlijeko sadrži značajno veće količine laktoze od masnijih sireva, dok neki tvrdi sirevi kao što je parmezan gotovo i da nemaju laktozu u svom sastavu.
   Intolerancija laktoze se javlja kao nedostatak enzima laktaze koji je nužan za probavljanje laktoze. Konzumacija mliječnih proizvoda bez laktoze može u ovom slučaju biti alternativa, a izdisajni test služi kao adekvatan alat za otkrivanje ove intolerancije. 
3. HISTAMIN
   Intolerancija histamina je nešto zamršenija od klasične intolerancije na gluten ili laktozu. Histamin je amin prisutan u određenoj hrani, ali postoji i hrana koja može dodatno potaknuti oslobađanje histamina, iako on nije sastavni dio te hrane. Simptomi su svrbež i crvenilo kože, tahikardija, glavobolja, migrene i bolovi u trbuhu. Intolerancija se može otkriti provjerom histamina u krvi i DAO enzima koji služi za razgradnju histamina. Popis namirnica koje mogu smetati je poduži, pa se kod otkrivanja intolerancije na histamin preporučuje sastavljanje prehrane uz pomoć stručne osobe koja će otkloniti moguće nutritivne deficite.
4. ALKOHOL 
   Kao što je i slučaj s laktozom, osobe koje imaju intoleranciju na alkohol nemaju dovoljno enzima za metaboliziranje alkohola, a to je genetski nasljedno svojstvo. Simptomi su crvenilo lica, ubrzan rad srca, povraćanje, mantavica i mučnina uslijed pijenja manjih količina alkohola.
5. INTOLERANCIJA NA KEMIJSKE KOMPONENTE IZ HRANE 
   Neke osobe imaju intoleranciju na neke komponente iz hrane kao što su sulfiti, glutamati, nitrati, benzoati, amini.
   Nažalost, nemamo adekvatne testove za otkrivanje intolerancija na različite kemijske komponente hrane, pa se kod sumnje na iste preporučuje eliminacijska prehrana uz pomoć stručnjaka.
6. INTOLERANCIJA NA FODMAP
   FODMAP označava fermentirajuće oligosaharide, monosaharide, disaharide i poliole. Na prvi pogled, čini se kako se apsolutno sva hrana kod intolerancije FODMAP-a treba izbaciti, ali to baš i nije slučaj.

Napretkom tehnologije razvile su brojne mobilne aplikacije koje vam pomažu u pronalasku ‘’low FODMAP’’ namirnica, odnosno onih namirnica koje su siromašne fermetirajućim nutrijentima. Jedna od njih je ”FODMAP from A to Z’’.

Prehrana s niskim udjelom FODMAP namirnica koristi se i kao dijetoterapija kod upalnih bolesti crijeva i sindroma iritabilnog kolona, kao i strategija kod neobjašnjive nadutosti i bolova u crijevima.

ŠTO JE S POPULARNIM TESTOVIMA INTOLERANCIJE NA HRANU?

Testovi intolerancije na hranu testiraju imunoglobulin G4 (IGg4), a ovakvi testovi su danas vrlo popularni, široko rašireni i često skupi.

Sastoje se od podužeg popisa namirnica i s oznakom individualne tolerancije te namirnice. Igg antitijela se prirodno povećavaju kod veće izloženosti tijela određenim komponentama hrane.

Igg antitijela kao takva nisu znanstveno dokazan pokazatelj preosjetljivosti na neku komponentu hrane.

Do danas nemamo adekvatnu studiju koja potvrđuje utemeljenost ovih testova za korištenje u široj praksi. 

Značajne svjetske alergološke organizacije poput American Academy of Allergy and Clinical Immunology  i European Academy of Allergy and Clinical Immunology upozoravaju na znanstvenu neutemeljenost ovih testova, a u Republici Hrvatskoj se koriste i na Zavodu za javno zdravstvo.

Najčešće se kod sumnje na intoleranciju služim dobrom, starom eliminacijskom prehranom, naglasak je na naravno na uravnoteženje mikrobioma crijeva pomoću dodataka prehrani koji imaju za cilj stabilizirati crijevnu floru.

Kod sumnji na intoleranciju poželjno je obratiti se nutricionistu koji će kreirati eliminacijsku prehranu uz minimalan rizik od nutritivnih deficita.

Ukoliko ti treba personaliziran plan prehrane i individualan pristup, slobodno nam se obrati s povjerenjem.

Carr, S. et al. (2012) “CSACI position statement on the testing of food-specific IGG,” Allergy, Asthma & Clinical Immunology, 8(1). Available at: https://doi.org/10.1186/1710-1492-8-12.Muthukumar, J. et al. (2020) “Food and food products associated with food allergy and food intolerance – an overview,” Food Research International, 138, p. 109780. Available at: https://doi.org/10.1016/j.foodres.2020.109780.Stapel, S.O. et al. (2008) “Testing for igg4 against foods is not recommended as a diagnostic tool: EAACI Task Force Report*,” Allergy, 63(7), pp. 793–796. Available at: https://doi.org/10.1111/j.1398-9995.2008.01705.x.Tuck, C.J. et al. (2019) “Food intolerances,” Nutrients, 11(7), p. 1684. Available at: https://doi.org/10.3390/nu11071684.