Što je intolerancija na hranu?

Jeste li se ikad nakon obroka ili još kasnije osjećali zamorno? Kao da vam nešto nije dobro sjelo?

Kako možemo razlikovati alergiju od intolerancije na hranu?

Koji su simptomi opasniji i teži?

Kada i kako trebamo reagirati kad je u pitanju Intolerancija na hranu?

Intolerancija na hranu nije  trovanje hranom niti alergija na hranu.

Preosjetljivost ili intolerancija  na hranu je zakašnjela patološka reakcija na hranu, piće i aditive u hrani.

Uzrokuje niz simptoma u jednom ili više organa odnosno organskih sustava, a nastaje uslijed nedostatka specifičnih kemijskih tvari ili enzima potrebnih za probavu hrane, ali i zbog patološke reakcije na neke uobičajeno prisutne tvari u hrani.

Intolerancija na hranu je uglavnom ograničena na probavne probleme. Najčešći uzroci  su: nedostatak nekog enzima, neophodnog za potpunu probavu koji ima utjecaj na brojne organe u tijelu. 

Alergija na hranu je agresivna reakcija imunološkog sustava na određenu bjelančevinu u hrani.

Do nje dolazi kad imunološki sustav organizma greškom prepoznaje određenu bjelančevinu kao štetnu.

Nutritivni alergeni mogu biti odgovorni za smetnje vezane uz probavni sustav, ali i kožne reakcije.

Iako možemo biti alergični na sve moguće namirnice, u većini slučajeva alergije na hranu riječ je o alergiji na :kravlje mlijeko, jaja, proizvode od soje, orašaste plodove (pogotovo lješnjak i kikiriki), pšenicu, školjke, ribe i rakove.

Kod alergija na hranu nastaje brza uzročno-posljedična reakcija neposredno nakon konzumacije određene hrane uz jasnu kliničku sliku.

Kod intolerancije na hranu nema brze uzročno-posljedične reakcije, simptomi se mogu pojaviti nakon nekoliko sati ili dana nakon što ste konzumirali određenu vrstu hrane ili sastojak hrane. Kliničke manifestacije intolerancije na hranu su nejasne i nepredvidive te variraju od osobe do osobe.

Imamo više vrsta reakcija:

• Metaboličke reakcije na hranu uzrokovane su urođenom ili stečenom greškom u metabolizmu hranjivih tvari, kao što su dijabetes, deficit laktoze i dr.
•  Reakcije općenito uzrokovane kemijskim tvarima, bilo da se radi o prirodnim sastojcima hrane  ili umjetno dodanim tvarima (konzervansi, boje, emulgatori, pojačivači okusa…). Ove tvari uzrokuju biokemijske nuspojave slične onima koje uzrokuju lijekovi.
• Toksine – u hranu oslobađaju bakterije ili su posljedica kontaminacije.

Najčešći simptomi intolerancije na hranu

• gastrointestinalni (grčevi u trbuhu, nadutost, mučnina, vjetrovi, proljev, zatvor i sindrom iritabilnog crijeva);
• dermatološki (kožni osip, suha koža, svrbež, urtikarija, angioedem, dermatitis, ekcem, akne, psorijaza);
• pretilost;
• respiratorni (otok nosne sluznice, rinitis, sinusitis, nadražaj ždrijela, astma, suhi kašalj);
• neurološki (glavobolja, migrena, vrtoglavica, omaglica);
• psihološki (gubitak motivacije, tjeskoba, letargija, depresija, umor, hiperaktivnost).

Kada i kako trebamo reagirati?

Reagirati treba što prije. Da bi to i mogli, moramo obraćat pažnju na svoje tijelo i osluškivat ga.

https://fb.watch/7MNUxXgXZ

—————————————————————————————————————————————

Više o čišćenju i detoksikaciji organizma saznajte OVDIJE.

Na pitanje što učiniti moja je preporuka temeljito detoksicirati organizam. 

Time ćemo očistiti probavni sustav, riješiti se plaka iz crijeva, gdje se i nalazi najviše toksina, onemogućiti razmnožavanje loših bakterija, spriječiti biokemijske nuspojave  koje uzrokuju lijekovi.

Kad to napravimo prema preporuci moguće je da i alergije, kao teži oblik intolerancije u potpunosti nestanu.

Zahvaljujem se na pažnji!

Ako Vam se svidio članak, podijelite ga s prijateljima!