Što su virusi-kako djeluju na ljudski organizam

Što su virusi zapravo?

Saznajte od čega se sastoje i odakle su došli?

I najvažnije, pokušavaju li nas ubiti?

———————————————————————————————————–

Virusi su stari koliko i sam život.

Svakoga dana ih dotaknemo na stotine milijuna.

Virusi su infektivne čestice, a ne stanice. Oni se uglavnom sastoje od samo jednog lanca DNK i ljuske od proteina.

Za razliku od lijekova protiv bakterija- antibiotika, lijek za virus ne postoji, razvijaju se cjepiva.

Razlog je u tome što virusi žive u našim stanicama, nisu stanice poput bakterija pa ih ne možete ubiti jer biste ubili i vlastitu stanicu. Tu je problematika liječenja.

Iako nas možda ne žele ubit, nastanjuju se u našim stanicama sve dok je i sama stanica živa.

Da bi se ljudski organizam obranio od virusa, potrebno je poticati, i pažljivo brinuti o imunološkom sustavu našeg organizma.

Na kojeg, naravno, utječe prehrana, stres, način života, naše psihičko i fizičko stanje  organizma.

Jesu li virusi živi?

Viruse je najlakše shvatiti kao “molekularne paketiće”, kaže Teri Shors, profesorica biologije na sveučilištu Wisconsin. “Ti paketi moraju biti dovoljno maleni da stanu u stanicu i uzrokuju infekciju.”

U osnovi je virus niz genetičkog materijala s nekoliko molekula proteina, koji zauzima prostor između živog i neživog.

Nemaju stanica i ne proizvode energiju disanjem, što je ključna definicija živih bića, mnogi ih znanstvenici ne smatraju živima.
Čim prodru u svojeg domaćina, čovjeka npr, virusi  ‘hakiraju’ stanice novim genetskim uputama zbog kojih se repliciraju velokom brzinom.
Većina virusa nam privlači pažnju jer se zbog njih razbolimo.

Od SARS-a početkom stoljeća preko ebole u zapadnoj i srednjoj Africi do današnje epidemije novim koronavirusom, zarazne virusne bolesti sve su raširenije.

Ima i dobrih virusa…

“Gotovo svi su virusi za ljude, zapravo, bezopasni”, kaže Rybicki. Mnogi nam čine i dobro jer inficiraju druge organizme koji bi  bili štetni za ljude.

Virusi  su opasni ako naiđu na malignu stanicu, jer nailaze na “plodno tlo” i ima mogućnost razmnožavanja.

Od oslabljenih virusa rade se cjepiva, a u medicini se razvija nova metoda liječenja raka ubrizgavanjem virusa u kancerogene stanice.
“Ti se virusi množe samo u kancerogenim stanicama, a ne u zdravim. Takvo liječenje nije toksično kao klasične terapije protiv raka”, rekla je Shors.

– Džungla je prirodan inkubator u kojem se razmnožavaju i rekombiniraju svi virusi i inficiraju životinje za koje se prilagode, a onda je pitanje kombinacija i preslagivanja tih virusa do trenutka kada “skoče” na čovjeka.

Rybicki je veći dio svog profesionalnog života proveo pokušavajući otključati tajne virusa i tvrdi da ih oni imaju još mnogo. “Oni su najraznovrsniji organizmi na planetu i ima ih više nego bilo čega drugog, a mi i dalje jedva da o njima nešto znamo.”